euro26

isic

 
MEĐUNARODNI KAMPOVI
19.04.2007.

Šta su volonterski kampovi?
Pojam međunarodnih volonterskih radnih kampova zasniva se na ideji da se  mladi ljudi iz različitih sredina okupe i u periodu od 2-3 nedelje u saradnji sa lokalnim zajednicama urade nešto lepo, maštovito, a ujedno i opšte korisno.
Volonterski radni kampovi se u svetu organizuju još od davne 1911. godine. Organizovanjem radnih kampova u našoj zemlji Pokret gorana se bavio od samog početka, a 2004. godine osnivanjem Volonterskog centra Vojvodine, novog programa  u okviru  organizacije, aktivnije smo se uključili u promociju volonterizma, saradnju sa svetskim volonterskim organizacijama i kratkoročnu i dugoročnu razmenu volontera širom sveta.

Kada i gde se organizuju?
Kampovi se organizuju čitave godine, a najveći broj tokom leta, i to širom sveta u preko 50-tak zemalja! Najveći broj radnih kampova nalazi se u Francuskoj, Italiji, Nemačkoj, Španiji, Meksiku, Japanu i u ostalim zemljama.

Teme kampova?
Mogu biti vezane za projekte zaštite životne sredine (uređenje zaštićenih prirodnih predela, krčenje invazivne vegetacije, pošunmljavanje, rad sa životinjama, rad na ekofarmama, urešenje turističkih staza za pešačenje...), kulturnih aktivnosti (organizovanje i promocija festivala, ulepšavanje spomenika kulture, rad na arheološkim nalazištima, restauracija dvoraca, umetničke kolonije...), mogu biti humanitarnog karaktera (rad sa osobama sa posebnim potrebama-decom, penzionerima, beskućnicima, narkomanima...), zatim tu su i projekti rekonstrukcije (uređivanje igrališta za decu, školskih dvorišta, oslikavanje omladinskih klubova...), podučavanje i škole jezika (letnji omladinski kampovi, učestvovanje u diskusionim grupama, predavanjima...)

Život u kampu?
Tokom trajanja kampa volonteri su smešteni u omladinskim domovima, hostelima, salama, spavaonica ma ili šatorima.  Smeštaj uključuje tuševe i kuhinju. Aktivan zajednički rad na kampu traje 4 do 6 sati dnevno, 5 dana nedeljno, uz slobodne vikende. Smeštaj i hrana su obezbeđeni volonteri plaćaju samo put. Slobodno vreme najčešće se provodi u lokalnim ekskurzijama, radioicama, obilascima zanimljivosti, kupanju, koncertima, učenju stranih jezika, kao i svakodnevnom zajedničkom pripremanju hrane i večernjim zabavama.
Tokom kampa imaćeš priliku da upoznaš svoje vršnjake iz različitih zemalja i kultura, stekneš nove prijatelje ili pak međunarodne ljubavi. Jednostavno, doživećeš jedno nezaboravno iskustvo koje ćeš pamtiti celog života. Učestvovanjem na radnom kampu, imaćeš priliku da putuješ i upoznaješ nove i nepoznate krajeve, na način na koji ti to ne može prirediti ni jedna turistička agencija.

Postupak prijavljivanja?
Poseti nas u kancelariji i prelistaj brošuru kampova ili pogledaj web-katalog ovde. Kada se odlučiš za neke od kampova, sledi popunjavanje formulara i motivacionog pisma i uplata godišnje članarine. Formular nudi nekoliko mogućnosti i po popunjavanju mi tvoj zahtev odmah šaljemo na prvu adresu po redosledu u prijavi i čekamo odgovor od organizatora tog kampa. Po dobijanju pozitivnog odgovora na jedom od kampova na kojem je bilo slobodnih mesta, pozivamo te i počinje tvoja priprema za odlazak. Dobijaš pozivno pismo, vadiš vizu ako je potrebno, čekaš tzv. infosheet (detaljnije informacije o kampu), i lagano se pakuješ i organizuješ svoje putovanje.
Poseti nas i odaberi kamp po svojoj meri! Neko od naših volontera/ki će ti pomoći oko procedura prijave, odabira kampa, načina putovanja i svega ostalog što te bude zanimalo. Želimo ti da se lepo provedeš, obogatiš svoje iskustvo i da se vratiš sa mnogo interesantnih fotografija, priča i lepih uspomena. Do sada se veliki broj mladih ljudi prijavilo i našlo svoje mesto na nekom od preko 2000 kampova u svetu. Sada imaš priliku da ti budeš jedan od njih!!!

Godišnja članarina je 2000.00 dinara - za odlazak na koliko god kampova želite.

 

Prve šume na Zemlji cinio je Arheopteris koji je ličio na današnju jelu.

1000 litara benzina oslobađa u atmosferu 9,6kg ugljen monoksida, 4-5kg sumpornih jedinjenja i oko 5kg olova; ove materije utiču na pojavu kiselih kiša koje su glavni uzrok masovnog sušenja šuma.

1ha šuma oslobađa kiseonika u količini koja je dovoljna za održavanje životnih aktivnosti 30 ljudi.

Za 1sat 1ha zelenih zasada apsorbuje 8 litara ugljen dioksida.

Vazduh parkova sadrži 200 puta manje bakterija nego vazduh iznad ulice.

| KUĆA | O NAMA | PROGRAM | MREŽA ORGANIZACIJA | KONTAKTI | LINKOVI | GALRIJA | FORUM
Volunteers' centre of Vojvodina and nature conservation movement
Web Design by Loshmi and Bora